Ovim pismom apeliramo za hitni povratak u prvobitno stanje Memorijalnog kompleksa autora Bernarda Bernardija u Korčuli, na kojemu je nedavno izveden niz štetnih prostornih i oblikovnih intervencija. Povod za naše javno istupanje je postavljanje metalnih stupova kao držača mreže za zaustavljanje nogometnih lopti u samom sklopu Memorijalnog kompleksa koji je markacija gradskog Trga pomirenja, te nekoliko drvenih klupa (neučvršćenih na podlogu) ispred njega, a što narušava ambijentalnu cjelinu autorskog rješenja, kao i njegovu predviđenu komunikaciju s morem. Navedene prostorne intervencije su deformacija cjelovitog autorskog djela, koje narušavaju originalno likovno i prostorno rješenje. Apeliramo stoga za povratak Memorijalnog kompleksa u prvobitno stanje, hitnim postupkom.

Bernardo Bernardi (Lumbarda na Korčuli, 1921. – Bol na Braču, 1985.) arhitekt je i dizajner kojemu neizmjerno dugujemo. Njegova je zasluga da imamo profesionalno društvo dizajnera (danas Hrvatsko dizajnersko društvo) te visokoškolsko obrazovanje dizajnera za koje se borio niz desetljeća. Bernardi je bio i jedan od osnivača grupe EXAT 51, ULUPUH-a te zagrebačkih Studija i Centra za oblikovanje, a dao je ime i jednom od najvažnijih arhitektonskih časopisa u regiji – Čovjek i prostor. Po njemu su nazvane ulica u Korčuli, galerija u Zagrebu i godišnja strukovna nagrada za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja Udruženja hrvatskih arhitekata.

U nizu Bernardijevih značajnih ostvarenja posebno mjesto zauzima, urbanistički i oblikovno, rješenje Memorijalnog kompleksa u Korčuli posvećenog Korčulanima poginulim u Drugom svjetskom ratu – iz 1981. godine, među lokalnim stanovništvom kolokvijalno zvanog „Spomenik“. Memorijalni kompleks, osmišljen kao javni prostor i interaktivan ambijent, u svom oblikovanju uključuje korištenje za javna formalna i neformalna okupljanja, pa tako i „nematerijalnu baštinu“ kao što je mali nogomet. Nadamo se da će Grad Korčula ipak naći primjereno mjesto za sportske i druge aktivnosti tako da one ne remete svakodnevne aktivnosti na prostoru Trga pomirenja, a što je navodno bio razlog za postavljanje zaštitne mreže i nosača uz samo tijelo spomenika, i u njegovoj vizuri (izvor: Slobodna Dalmacija, tekst Dore Lozice od 18. srpnja 2020.). Apeliramo na Grad Korčulu da se za svaku iduću planiranu intervenciju na kulturnoj i umjetničkoj baštini, u koju spomenik i spomenički ambijent nedvosmisleno spadaju, prethodno konzultiraju stručne i nadležne institucije u cilju očuvanja kulturnog dobra i optimalnog korištenja javnog prostora grada. Arhitektura i umjetnička baština, što sve podrazumijeva Bernardijevo rješenje Memorijalnog kompleksa, medijatori su i nositelji temeljnih poruka i kulturnog identiteta grada i društva.

20. srpnja 2020.

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dekan prof.dr.sc. Krunoslav Šmit
Društvo arhitekata Dubrovnik, predsjednik Božo Benić, mag.ing.arh.
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, predsjednik prof.dr.sc. Zvonko Maković
HDD, predsjednica Maša Milovac
HS AICA, predsjednica doc.dr.sc. Silva Kalčić
Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, v.d. pročelnika doc.dr.sc. Ivana Čapeta Rakić
Siva zona, prostor suvremene i medijske umjetnosti, Korčula, predsjednik Darko Fritz
Udruženje hrvatskih arhitekata, predsjednica Maja Furlan Zimmermann, dipl.ing.arh.
ULUPUH Zagreb, predsjednica dr.art. Ivana Bakal