Udruga Dobre Dobričević s otoka LAstova, u suradanji s Anatomijom otoka i Odjelom za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru organizira četvrtu radionicu koja će se održati od 21. do 28.09.2019. godine. Uobičajenoj postavi pridružit će se Andrew Cartwright – specijalist za ruralni razvoj i javne politike, profesor na CEU-u; Hrvoje Cokarić – konceptualni umjetnik zaposlen u Zoološkom vrtu u Splitu; Stealth Unlimited (Ana Džokić i Marc Neelan) – nizozemska grupa arhitekata koja se bavi suvremenim prostornim fenomenima; Piet Vollaard – jedan od autora knjige “The natural city” koja problematizira urbane ekosustave. Aktivno će sudjelovati još i arheološka zadruga Arheo – Koop i Pravna klinika sveučilišta u Splitu.

Ovogodišnja tema su lastovska polja, preciznije 46 plodnih polja, kultiviranih još od mlađeg kamenog doba. Zelene i šarene kotline, naoko bez naročitog reda, pažljivijim pregledom pokazuju dosljednu, bogatu i kompleksnu strukturu. Nažalost, od početka 20. stoljeća počinju se napuštati. Nekoć kulturni, tj. kultivirani okoliš prerasta u divljinu, a poljoprivredna proizvodnja opada. Iako polje predstavlja “raison d’ etre” svake ruralne sredine, mjesto Lastovo (koje ima brojne gradske funkcije!), usprkos smanjenju poljoprivrede, očuvalo je format sela; uglavnom radi udaljenosti od gradova i malobrojnog stanovništva. Zadatak radionice je ispitivanje mogućnosti “re – ruralizacije polja”.

Na radionicu su naročito pozvani mladi profesionalci i studenti završnih godina urbanizma, arhitekture i krajobrazne arhitekture. Studenti iz splitske Pravne klinike Lastovcima će biti dostupni kao svojevrsna ambulanta za liječenje i prevenciju zemljišnoknjižnih problema – rak-rane razvoja poljoprivrede.

Zamisao je da konačni rad bude koristan za lokalnu zajednicu, jednostavno iskoristiv i, najvažnije, prezentiran na završnoj javnoj prezentaciji.

Zadatak je prije svega evidentirati sve posebnosti i zanimljivosti odabrane cjeline, kako materijalne tako i nematerijalne, ustanoviti umreženost s ostatkom teritorija, rekognoscirati arheološka nalazišta, valorizirati kulturnu baštinu… Napraviti kritičku analizu zatečenog stanja. Analiza je vrijedan materijal koji će biti iskoristiv kao teorijska podloga za svaki daljnji rad. Kulminacija radionice je vizualno, umjetnički i stručno se odrediti prema načinima pravnih, krajobraznih i infrastrukturnih intervencija, inventivnih arhitektonskih intervencija koje trebaju osigurati bolju prokrvljenost, potaknuti na dodatnu aktivnost, re-etabilirati drevna mjesta i slično. Ukratko, intervencije trebaju pozvati na povratak proizvodnji hrane kao primarne ljudske djelatnosti i primarne „seoske“ proizvodnje. U tom kontekstu je turizam slučajnost, a poljoprivreda raison d’etre, prava kultura i slika i prilika ovog i bilo kojeg sela.