Primjedbe na Prijedlog Urbanističkog plana uređenja Suđurađ – turistička zona za Orsanom

Dubrovnik, 11. rujna 2017.

 

Poštovani,

 

U nastavku vam dostavljamo primjedbe na Prijedlog Urbanističkog plana uređenja Suđurađ – turistička zona za Orsanom.

 

 

  1. NAČIN IZGRADNJE

 

Nakon provedenog postupka javnog uvida i izlaganja, koje su naši članovi razmotrili i smatrali potrebnim izložiti u svrhu ostvarenja što kvalitetnijeg planskog rješenja, koji će biti podloga za izradu konačne projektne dokumentacije za realizaciju izgradnje i uređenja predmetnog područja, te s obzirom na osjetljivost područja u smislu prostorne izloženosti lokacije kao i da ne postoji dodatna formalno-pravna mogućnost javnog uvida u konačno projektno rješenje, smatramo da bi u dijelu provedbenih odredbi konačnog prostornog plana, kao i u dijelu grafičkih priloga, trebalo dodati određena detaljnija objašnjenja, ali i određenu izmjenu i dopunu već predloženih rješenja. To se prije svega odnosi na prijedlog načina izgradnje turističkih zona T-1 i T-2 , u kojima se, prema našem mišljenju daje preveliki raspon mogućnosti između minimalne i maksimalne izgradnje u okviru pojedinih prostornih podcjelina, s obzirom da nije utvrđena minimalna površina pojedinačne parcele kao ni maksimalni prostorni volumen unutar pojedine prostorne podcjeline utvrđene predloženim rješenjem, već je to prepušteno slobodnom odabiru investitora i arhitekta-projektanta. Ovakav pristup smatramo planerski vrlo rizičnim za konačan ishod u ovom prostoru, pa predlažemo da se izvrši odgovarajuće stupnjevanje odnosa veličine površine parcele i koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti, umjesto unificiranog maksimalnog kako je predloženo ovim Planom.

 

Način izgradnje unutar zona T1-2 i T1-3, koje bi trebale biti u funkciji depadansa postojećeg hotela Božica, te slijedom važećih odredbi za takvu turističku izgradnju, koja mogu biti raspoređena na maksimalno dva zasebna objekta, a prema tumačenju autora Plana, bitno je smanjena mogućnost planskog utjecaja na zaštitu proklamiranog zahtjeva za usklađeni prostorni odnos prema pejzažnim određenjima ovog područja, ali i prema očekivanom prijelaznom obliku nove izgradnje u odnosu na zatečene oblike, koji više trebaju biti usmjereni na prostornu dominantu zelenila, a s tim u vezi i baštinjenog iskustva prostora. U tom smislu predlažemo da se tzv. horizontalnom i vertikalnom raščlambom arhitektonske kompozicije slijedi više tzv. pejzažni prostorni obrazac, pri čemu se funkcionalna raspodjela sadržaja ugrađuje u sustav podzida i novih terasiranih arhitektonskih oblika, pa se samim tim posve prirodno nadovezuje i na opravdanu uporabu ravnih krovnih rješenja, ali ne i kao isključivi planski imperativ, kako je to navedeno u prijedlogu ovog plana.

 

U takvim tumačenjima posve je očekivana i mogućnost uporabe i principa kosog krovnog završetka kao diskretnog prijelaznog oblika. U istom kompozicijskom ključu vidimo i odabir građevnog materijala, gdje bi dominanta bila kamena građa u svojoj bogatoj izražajnoj skali mogućnosti. Težište arhitektonske vrijednosti ipak treba postaviti na odnos unutrašnjeg i vanjskog prostora na građevnoj parceli, kao nedjeljivog prostornog obrasca, čime se produktivno širi skala suvremenog razumijevanja tradicije, jer ravni krov nije nužno oznaka pripadanja suvremenosti kao što ni kosi krov nije isključivi odgovor na tradicinalni oblikovni zahtjev.

 

 

  1. INFRASTRUKTURA

 

Zadržavanje postojeće trase glavnog pješačko-kolnog pristupa sa svim njegovim horizontalnim i vertikalnim određenjima traži dodatna planska usmjerenja u smislu ublažavanja, prije svega nepovoljnog vetikalnog nagiba uzdužne osi trase, kako bi se olakšalo pješačko kretanje. U tom smislu predlažemo da se barem jedna atraktivna strana, ona prema moru, riješi kao stepeničasta rampa ili u vidu blagih stepenica. Ovaj rezervirani prometni koridor ipak je dominantan prostorni element, koji pored svoje osnovne funkcionalne prometne zadaće predstavlja i glavni pristup u sve planirane građevine, te mu i u oblikovnom smislu treba dati reprezentativni značaj.

 

U oblikovanju pojedinačnih parcela potrebno je putem jedinstvenog projekta rekonstrukcije ove prometnice zahtijevati obveznu arhitektonski reguliranu tzv. uličnu fasadu s obje uzdužne strane, uz obveznu regulaciju i sadnje visokog zelenila, prvenstveno u međuprostoru između regulacijskog i građevnog pravca.

 

Predloženo rješenje tzv. prometa u mirovanju duž ove prometnice treba preispitati u dijelu koji se odnosi na rezervirane površine, tj. 2,5 m s morske strane, odnosno 5 m s tzv. brdske strane. Prema našem mišljenju, trebalo bi primijeniti inverzan pristup kako bi se izbjeglo dodatno zadiranje u brdski masiv, a što bi trebao biti jedan od ključnih planskih određenja.

 

Zadovoljenje potreba vodoopskrbe iziskuje brojčani i proračunski prikaz, kojim će se provjeriti mogućnosti postojećeg vodoopskrbnog sustava na Suđurđu u odnosu na planiranu izgradnju, te jasno odrediti možebitne obveze nužnih rekonstrukcijskih zahvata, kako bi se održao ili poboljšao postojeći standard korištenja naselja Suđurađ. Ovo se posebno odnosi na provjeru dostatnosti pritiska za protupožarnu hidrantsku mrežu.

 

Zadovoljenje potreba elektroopskrbe, također treba brojčanu i proračunsku provjeru kapaciteta postojeće mreže Suđurđa i otoka Šipana te možebitne obveze nužnih rekonstrukcijskih zahvata prije izgradnje planiranog turističkog kompleksa za Orsanom.

 

 

  1. JAVNO POMORSKO DOBRO

 

U konačnom rješenju prostornog poteza javnog pomorskog dobra posebnu pozornost usmjeriti na dio koji će biti u funkciji pješačke poveznice prema povijesnoj jezgri Suđurđa, pri čemu bi trebalo kroz projektna rješenja vrijednovati doživljajnu dimenziju kroz sva godišnja doba kao i njihova pripadajuća dnevna i noćna uprizorenja.

 

Ovaj prostorni potez uz planske mjere očuvanja izvornosti neposrednog obalnog stjenovitog dijela treba pratiti i funkcionalni standard, ne samo kretanja već i zadržavanja u smislu odmorišta, pogleda prema moru i kontemplativnog ugođaja. U tom smislu, pored tzv. pejzažnog zelenila potrebno je odmjerenim novim nasadima priobalnog visokog zelenila ostvariti dodatnu vrijednost, s obzirom da je ipak riječ o urbaniziranom krajoliku, pa makar i u manjem prostornom mjerilu. Predlažemo da se i za ovaj prostoni potez uvjetuje, prije svake pojedinačne građevinske intervencije, izrada regulacije jedinstvenim arhitektonskim projektom.

 

S poštovanjem,

Društvo arhitekata Dubrovnik