Društvo arhitekata Dubrovnik uputilo je dana 31. srpnja 2017. ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek prijedlog za hitno donošenje akta o zaštiti hotela Pelegrin u Kuparima.

 

Dubrovnik, 31.7.2017.

 

PREDMET: Prijedlog za hitno donošenje akta o zaštiti hotela Pelegrin u Kuparima

 

Poštovana gospođo ministrice,

Ovom prilikom srdačno Vam čestitamo povodom imenovanja za ministricu kulture Republike Hrvatske. Nas dubrovačke arhitekte veseli Vaš izbor na taj visoki položaj.

Društvo arhitekata Dubrovnik, u skladu sa svojim Statutom, godinama već poduzima niz aktivnosti, inicijativa i apela s ciljem zaštite i očuvanja vrijedne arhitektonske ostavštine na području grada i njegove okolice. Sukladno takvim nastojanjima, naša interdisciplinarna radna skupina u posljednje vrijeme vrlo intenzivno istražuje i popisuje vrijednu graditeljsku baštinu postrepublikanskog perioda s ciljem publiciranja Vodiča dubrovačke arhitekture 19. i 20. stoljeća. Riječ je o opsežnom stručnom štivu koje će po prvi put na jednome mjestu sintetizirati nove i do sada nepoznate podatke o dijelu najznačajnije dubrovačke graditeljske baštine, te koje će izložiti niz novih atribucija potkrijepljenih istraživanjem arhivske dokumentacije i suvremene periodike, jednako kao i postojeće znanstvene i stručne literature. Vodič dubrovačke arhitekture bit će publiciran do kraja ove godine.

Ozbiljno smo zabrinuti što sve češće dolazi do uklanjanja značajnih objekata koji su važni za sagledavanje kontinuiteta stvaranja arhitekture na području Dubrovnika, poput recentnog rušenja upravne zgrade dubrovačkog tramvaja i remize u Gružu, jedne od najreprezentativnijih dubrovačkih secesijskih ostvarenja, a čiji je značaj također detaljno obrazložen u prethodno spomenutom Vodiču. Svjesni smo da je za već uništena ili u velikoj mjeri devastirana značajna djela hrvatske arhitekture na području Dubrovnika već kasno, ali zato možemo dati prijedloge za zaštitu preostalih velikih ostvarenja. Također smo svjesni da se građevine predlažu za rušenje pod izlikom da više ne zadovoljavaju suvremene uporabne standarde. Da su se stoljećima prije slijedila takva obrazloženja danas ne bismo imali većinu naših spomenika kulture!

S ciljem očuvanja spomenika graditeljske baštine u nizu zakona i provedbenih odluka se naglašava da se u spomenicima i u postojećim objektima ne moraju slijediti sve propisane odredbe, već da se mora očuvati integritet spomenika. Zamislite kako bi se osiromašio naš kulturni krajolik nestankom one arhitektonske ostavštine koja je postala značajka u prepoznavanju pojedinih područja. Upravo zadržavanjem takvih međaša u razvoju hrvatske arhitektonske misli značajno se dobiva na identitetu i raznolikosti svakog gospodarskog ili stambenog objekta. Preduvjet za to je da Ministarstvo kulture izravno zaštiti te spomenike i prati provođenje zaštite. Isto kao što je uzbudljivo boraviti u nekom preuređenom samostanu ili dvorcu, jednako je tako atraktivno boraviti u nečem što nije suvremeni konfekcijski objekt. Konačno, to su vrlo izazovni zadatci za arhitektonsku struku.

Nastavno na sve prethodno navedeno, Društvo arhitekata Dubrovnik upozorava kako je Općinsko vijeće Općine Župa dubrovačka na svojoj 24. sjednici održanoj 3. kolovoza 2016. godine donijelo Odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja Kupari I. U spomenutoj Odluci između ostalog je navedena obveza uklanjanja svih postojećih objekata osim hotela Grand. To znači da je kandidat za rušenje i hotel Pelegrin, izrazito vrijedno arhitektonsko ostvarenje modernističkog korpusa grada Dubrovnika. Hotel je izgrađen 1964. kao dio velikog projekta vojnog odmarališnog kompleksa u Kuparima, a projektirao ga je tada mladi i relativno nepoznati sarajevski arhitekt David Finci. Sprega sretnih okolnosti, tj. moćnog i bogatog investitora kakva je bila Jugoslavenska narodna armija, slobode koja je dana projektantu, te pregnuća mladog i talentiranog arhitekta iznjedrila je jedno od najznačajnijih ostvarenja kasne hrvatske moderne.

Razdoblje kada nastaje hotel Pelegrin u Hrvatskoj karakterizira preispitivanje stavova ortodoksne moderne pedesetih i nastojanje da se principi funkcionalnosti, racionalnosti i estetike minimalizma interpretiraju unutar samosvojnijeg oblikovnog sloga. U bogatom naslijeđu moderne prve polovice dvadesetog stoljeća ponovno se valoriziraju pravci, koji su pokazali i mogućnosti odmaka od ustaljene prakse. U Fincijevu pristupu projektiranju hotela Pelegrin može se uočiti i odjek čuvene Niemeyerove izjave kojom objašnjava zaokret u svom oblikovnom izrazu nakon četrdesetih godina prošlog stoljeća: “Svjesno sam ignorirao visoko cijenjeni pravi kut i ortogonalnu formu pravokutnika i trokuta, svesrdno uvodeći svijet krivulja i drugih oblika, koji je postao moguć zahvaljujući uporabi armiranog betona u suvremenom graditeljstvu.” Upravo na tragu korištenja mogućnosti koje u graditeljstvu nudi armirani beton Finci projektira novi hotel na samoj razmeđi brdske padine i stjenovite obalne linije. Između prirodnog okoliša i arhitektonske intervencije stvara se zanimljivi kontrapunkt. Ekspresivna, izrazito skulpturalna forma s naglašenim potezima horizontala suprotstavljena je konfiguraciji prirodnog terena. Finci ne podilazi prirodi, ali unatoč tome njegov samosvjesni i hrabri izričaj ostvaruje dojmljivi suživot prirodnog i artificijelnog. Funkcionalna shema tlocrtne organizacije je atrijska. Oko pravilnog unutarnjeg vrta pozicionirane su horizontalne i vertikalne komunikacije. Sve smještajne jedinice imaju terase na vanjskim, zakošenim pročeljima, zasjenjenje istaknutim horizontalama gornjih katova. Vanjsko pročelje karakterizira dojmljiva igra svjetla i sjene. Zakošena forma traktova smještajnih jedinica raste iz naglašeno horizontalnog, istaknutog postamenta u kojem su smješteni javni prostori, velikim staklenim stijenama rastvoreni prema morskim vizurama. Nažalost, hotel je teško stradao u domovinskom ratu, višekratno pogođen topovskim granatama. Otad čeka obnovu, no sad mu prijeti rušenje.

Društvo arhitekata Dubrovnik, stoga, uz podršku Predsjedništva Udruženja hrvatskih arhitekata, Hrvatske komore arhitekata i Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske ovim putem apelira za hitno donošenje akta Ministarstva kulture o njegovoj zaštiti, što je prvi korak k budućem projektu sanacije, adaptacije i rekonstrukcije koja će uvažiti njegovu neprijepornu arhitektonsku vrijednost.

Zaključno, iskreno se nadamo da ćete prepoznati važnost ove inicijative, a Društvo arhitekata Dubrovnik Vam za sva dodatna obrazloženja stoji na raspolaganju.

 

S poštovanjem,

Božo Benić, mag.ing.arch.

predsjednik Društva arhitekata Dubrovnik

 

 

Uz podršku:

 

Predsjedništvo Udruženja hrvatskih arhitekata_ Emil Jurcan, dipl.ing.arh., predsjednik

Hrvatska komora arhitekata_ Željka Jurković, dipl.ing.arh., predsjednica

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske_ prof.dr.sc. Zvonko Maković, predsjednik